Zamislite medijsko okruženje u kojem ne postoje urednici, novinarski standardi ni fact-checking. U kojima je jedini algoritam koji određuje što ćete vidjeti onaj koji maksimizira vaše zadovoljstvo u sljedećih 15 sekundi. U kojemu se vijesti i dezinformacije vizualno ne razlikuju jedna od druge. Dobrodošli u TikTok ekosustav informiranja.

No to je previše jednostrana slika. TikTok je za dio korisnika i platforma na kojoj nađu novinare koji sustavno i kvalitetno izvještavaju o temama koje konvencionalni mediji zanemaruju. Istina je, kao i uvijek, negdje između.

Brojke koje ne možemo ignorirati

Istraživanje koje je Portal proveo u rujnu 2024. na uzorku od 847 ispitanika u dobi od 18 do 44 godine pokazuje da je TikTok kao izvor informiranja o aktualnostima rastao brže od svakog drugog medija:

  • 38% ispitanika u dobi 18–29 navodi TikTok kao jedan od redovitih izvora vijesti
  • 19% ispitanika u dobi 30–44 koristi TikTok za informiranje o aktualnostima
  • Ukupno, TikTok je treći najkorišteniji izvor vijesti za dobnu skupinu 18–29, iza YouTube-a i online portala, a ispred televizije i Facebooka
  • 67% korisnika koji prate vijesti na TikToku nikad ne provjere izvor informacije izvan same platforme

Što se konzumira?

Analiza najpopularnijeg "news" sadržaja na hrvatskom TikToku otkriva dominantne tematike: lokalne kriminalne vijesti i nesreće (visoko angažmanski sadržaj), komentari aktualnih izjava političara (uglavnom satiričnog karaktera), informacije o globalnim katastrofama i ekološkim temama, te zdravstveni sadržaj koji balansira između korisnih informacija i dezinformacija.

Primjetno je i da su vijesti o međunarodnoj politici, ekonomiji i institucionalnim procesima — temama koje zahtijevaju kontekst i nuansirano razumijevanje — slabo zastupljene jer algoritamski loše funkcioniraju na platformi optimiziranoj za emocionalni angažman.

Regulatorni izazov

TikTok je u fokusu europskih regulatora. DSA (Digital Services Act) nameće platformama kao TikTok obvezu transparentnosti algoritma, alate za procjenu sistemnih rizika i mehanizme za borbu protiv dezinformacija. Europska komisija pokrenula je formalnu istragu TikToka upravo u kontekstu zabrinutosti zbog dezinformacija oko europskih izbora.

Hrvatska AEM (Agencija za elektroničke medije) ima ograničene ovlasti u regulaciji stranih platformi, no može doprinijeti nadzoru implementacije DSA obveza u nacionalnom kontekstu.

TikTok novinarstvo: postoji li?

Bilo bi nepravedno ignorirati novinare i analitičare koji TikTok koriste odgovorno i kvalitetno. U Hrvatskoj postoji nekolicina profila — uglavnom mlađih novinara — koji redovito objavljuju kratke analize aktualnih tema na TikToku, uz jasno navođenje izvora i poticanje na daljnje čitanje. Oni dokazuju da format ne mora biti zapreka kvalitetnom informiranju.

No pitanje je sistemskog efekta: u okruženju gdje prevladava senzacionalistički i nedovoljno kontekstualiziran sadržaj, i najkvalitetniji profil ima ograničen doseg bez iznimne algoritamske sreće.

Što mediji mogu učiniti?

Ignoriranje TikToka od strane etabliranih medija nije rješenje — platforma postoji i raste bez obzira na njihovo sudjelovanje. Umjesto toga, preporučamo:

  • Prisutnost etabliranih medija na TikToku s jasno označenim, verificiranim sadržajem
  • Edukaciju mladih o algoritmičkim mehanizmima TikToka i kritičkoj evaluaciji kratkoformatnog sadržaja
  • Medijsku pismenost koja uključuje specifičnosti video formata i montažnih tehnika koje mogu manipulirati porukom
  • Javni pritisak na TikTok za transparentnost algoritma u kontekstu distribucije informativnog sadržaja