Dezinformacija nije nova pojava u komunikacijskom prostoru — ali nikad nije imala ovakvu infrastrukturu za širenje. S više od 2,3 milijuna aktivnih korisnika Facebooka u Hrvatskoj (podaci Meta Business Suite za Q3 2024.), svaki lažni ili manipulativni sadržaj koji dobije traction na algoritmu može dosegnuti značajan dio odrasle populacije u roku od sati.

Tipologija dezinformacijskih sadržaja u 2024.

Na temelju monitoringa koji je Portal provodio od siječnja do listopada 2024., identificirali smo pet dominantnih tipova dezinformacijskog sadržaja koji su cirkulirali na hrvatskim društvenim mrežama:

  • Zdravstvene dezinformacije — lažne tvrdnje o učinkovitosti ili štetnosti cjepiva, alternativnih tretmana i prehrambenih navika (34% identificiranog sadržaja)
  • Geopolitičke dezinformacije — iskrivljeni narativi o ratu u Ukrajini, NATO savezu i europskim integracijama (28%)
  • Ekonomske dezinformacije — lažne informacije o financijskim ulaganjima, "čudesnim" investicijskim prilikama i ekonomskim prognozama (19%)
  • Lokalno-politička dezinformacija — neistinite tvrdnje o aktivnostima lokalnih i nacionalnih političara (14%)
  • Kriminalne dezinformacije — lažne prijetnje, izmišljene incidente i nesreće (5%)

Facebook: i dalje dominantni kanal distribucije

Unatoč rastu TikToka i Telegrama kao platformi za dezinformacijske sadržaje, Facebook ostaje dominantan kanal u Hrvatskoj, posebno za stariju demografiju (45+). Karakteristična je pojava tzv. "dezinformacijskih čvorišta" — Facebook grupa s nekoliko tisuća članova koje sistematično dijele sadržaj koji promovira alternativna tumačenja medicinskih, političkih ili ekonomskih događaja.

Istraživanje je identificiralo 23 takve grupe s ukupno više od 180.000 članova koje su u periodu istraživanja objavile sadržaj koji je fact-checking servis Faktograf.hr ocijenio netočnim ili zavodnima.

TikTok: novi vektor za mlađu publiku

Posebno zabrinjavajući trend u 2024. jest rast TikToka kao platforme za distribuciju dezinformacija, s posebnim naglaskom na mlađe korisnike (15–30 godina). Za razliku od Facebooka, TikTok algoritam izrazito favorizira angažman u prvih nekoliko sati — što znači da dezinformacijski video koji izazove snažnu reakciju može dosegnuti stotine tisuća pregleda prije nego što fact-checkeri uopće postanu svjesni njegova postojanja.

Telegram: prostor izvan dosega moderacije

Telegram kanali, koji za razliku od Facebook grupa ili TikTok profila imaju minimalne mehanizme moderacije, postali su važan dio dezinformacijske ekosisteme. Identificirali smo 14 aktivnih hrvatskih Telegram kanala koji redovito dijele sadržaj koji zadovoljava kriterije dezinformacije, s ukupnom pratnjom od oko 45.000 pretplatnika.

Pritom je zanimljivo da Telegram kanali često služe kao "rezervoar" za sadržaj koji je uklonjen s Facebooka ili Instagrama — korisnici koji slijede dezinformacijski narativ prelaze na manje regulirane platforme kada im je sadržaj uklonjen s matičnih platformi.

Reakcija platformi: napredak, ali nedovoljan

Meta (Facebook/Instagram) je u 2024. proširila program fact-checkinga na hrvatsko tržište, uvedavši suradnju s Faktografom.hr kao certifiranim fact-checking partnerom. To znači da sadržaj koji Faktograf ocijeni netočnim dobiva warning label i ima smanjenu distribuciju u newsfeedu.

Prema podacima koje je Meta podijelila s Portal analitičkim timom, u prvih devet mjeseci 2024. na Facebooku je u Hrvatskoj označeno ili uklonjeno više od 12.000 komada dezinformacijskog sadržaja. Zvuči impresivno — ali usporedba s ukupnom količinom sadržaja koji se dnevno objavljuje jasno pokazuje da se radi o tek vrhu ledenjaka.

Preporuke za korisnike i medijsku zajednicu

Na temelju provedene analize, Portal predlaže nekoliko praktičnih koraka za suzbijanje dezinformacija:

  1. Redovito provjera izvora informacija putem certifiranih fact-checking servisa (Faktograf.hr, AFP Fact Check)
  2. Kritički pristup sadržaju koji izaziva snažne emocionalne reakcije — upravo to dezinformacije obično rade
  3. Prijavljivanje sumnjivog sadržaja platformama putem dostupnih mehanizama za prijavu
  4. Ulaganje u medijsku pismenost — posebno za stariju populaciju i djecu
O metodologiji

Monitoring je proveden od siječnja do listopada 2024. kombinacijom automatiziranog praćenja ključnih riječi i ručne verifikacije. Dezinformacijski sadržaj identificiran je temeljem provjere fact-checking servisa Faktograf.hr i usporedbe s primarnim izvorima informacija.