U Vinkovcima se redakcija lokalnog portala svodi na troje novinara, jednog urednika i volontera s Filozofskog fakulteta koji povremeno pomaže s videom. U Koprivnici lokalni tjednik, koji izlazi bez prekida od 1945. godine, tek je nedavno pokrenuo digitalnu verziju — i to pod pritiskom opadajuće tiskane nakladr. U Rovinju talijansko-jezična lokalna televizija bori se za EU sredstva koja bi joj omogućila modernizaciju opreme.
Ove priče nisu iznimke — one su paradigma stanja lokalnih medija u Hrvatskoj 2024. godine.
Demografija propadanja
Prema podacima Agencije za elektroničke medije (AEM) iz lipnja 2024., broj registriranih lokalnih i regionalnih medija u Hrvatskoj pao je s 312 u 2018. na 267 u 2024. — smanjenje od gotovo 15% u šest godina. Istodobno, prosječna dob zaposlenih novinara u lokalnim redakcijama porasla je s 38 na 44 godine, što signalizira nedostatno ulaganje u novi kadar.
Pritom financijska slika izgleda još alarmantnije: prosječni prihodi lokalnih medija od oglašavanja pali su za 38% u realnim iznosima između 2019. i 2024. godine, pri čemu su najteže pogođeni mediji u manjim gradovima (ispod 20.000 stanovnika).
Zašto su lokalni mediji važni?
Možda zvuči akademski, ali odgovor je duboko praktičan: lokalni mediji jedini su koji sustavno prate aktivnosti lokalnih vlasti, vijećnica, komunalnih poduzeća i lokalnih institucija. Kada lokalni medij nestane, građani gube ključni mehanizam demokratske kontrole nad onima koji upravljaju njihovim neposrednim životnim okruženjem.
Istraživanje koje su 2023. proveli američki ekonomisti na podacima iz SAD-a pokazalo je jasnu korelaciju između gašenja lokalnih novina i rasta lokalnog duga i korupcije. Sličan trend, iako manje istražen, prepoznaju i europske medijske organizacije.
Modeli koji funkcioniraju
Postoje, ipak, primjeri lokalnih medija koji su uspješno navigirali tranzicijom. Nekoliko zajedničkih karakteristika uspješnih modela:
Membership i pretplata zajednice
Nekoliko lokalnih portala uspješno je implementiralo model pretplate temeljen na identitetu zajednice — čitatelji plaćaju jer se identificiraju s medijem kao glasilom svoje zajednice, ne samo zbog sadržaja. Primjer je zadarski lokalni portal koji je u roku od dvije godine skupio više od 800 aktivnih pretplatnika.
Suradnički modeli
Mreže lokalnih medija koje dijele infrastrukturu, alate i ponekad novinarske resurse pokazale su se otpornijima na ekonomske pritiske. U Sloveniji je takvu mrežu financirala vlada; u Hrvatskoj sličnu ulogu pokušavaju igrati neke novinarske neprofitne organizacije.
Hibridno financiranje
Kombinacija malih oglasnih prihoda, EU fondova, eventova, pretplatnika i povremenih novinskih stipendija omogućuje nekim redakcijama da financijski prežive — ali opseg takvih kombinacija iziskuje administrativne kapacitete koje male redakcije često ne posjeduju.
Što traže lokalni novinari?
Portal je proveo anketu s 42 novinara iz lokalnih redakcija diljem Hrvatske. Identificirali smo tri ključne potrebe:
- Stabilniji modeli javnog financiranja — bez izravnog utjecaja lokalne vlasti na uređivačku politiku
- Dostupnost digitalnih alata i edukacija za njihovo korištenje
- Umrežavanje i zajedničko dijeljenje resursa između srodnih lokalnih redakcija
Perspektiva: što donosi 2025.?
Europski zakon o slobodi medija (EMFA), koji je stupio na snagu 2024., donosi određene mehanizme zaštite pluralizma i neovisnosti medija koji bi trebali benefitirati i lokalnim medijima. Pitanje je hoće li hrvatska implementacija zakona iskoristiti sve mehanizme koje on pruža — ili će ostati na minimalnoj primjeni.
Bez sustavnog pristupa ovom pitanju, lokalni medijski pejzaž Hrvatska riskirade daljnje slabljenje upravo u trenutku kada je lokalna demokracija jača nego ikad trebala biti.