Sloboda tiska nije apstraktni ideal — ona ima mjerljive, opipljive dimenzije: mogu li novinari istraživati bez straha od represalija, mogu li mediji funkcionirati bez neopravdanog ekonomskog pritiska, imaju li urednici slobodu u donošenju uređivačkih odluka bez uplitanja vlasnika ili oglašivača? Odgovori na ta pitanja u hrvatskom kontekstu nisu jednoznačni.
Pozicija na međunarodnim indeksima
Na Indeksu slobode tiska koji objavljuje organizacija Reporters Without Borders (RSF), Hrvatska se 2024. nalazi na 33. od 180 zemalja — poboljšanje za četiri mjesta u odnosu na 2023. (37. mjesto). To je bolja pozicija od većine zemalja regije, ali osjetno lošija od EU prosjeka koji bi trebao biti viši, s obzirom da su skandinavske zemlje redovito u top 5.
Freedom House u svom godišnjem izvješću "Freedom of the Press" ocjenjuje Hrvatsku kao "slobodnu" zemlju s ocjenom 28 od 40 bodova za sektor medija — solidno, ali uz napomene o koncentraciji vlasništva i selektivnoj raspodjeli državnog oglašavanja.
SLAPP tužbe: sustavni problem
Jedna od najozbiljnijih prijetnji slobodi tiska u Hrvatskoj nije izravna cenzura, već tzv. SLAPP tužbe (Strategic Litigation Against Public Participation) — sudski postupci koje moćni akteri pokreću protiv novinara i medija s ciljem iscrpljivanja resursa i zastrašivanja, a ne stvarnog dobivanja sudskog spora.
Prema podacima MFRR (Media Freedom Rapid Response) za 2024., u Hrvatskoj je evidentirano 14 aktivnih SLAPP postupaka protiv novinara ili medija — što je porast od 35% u odnosu na 2023. Prosječno trajanje ovakvih postupaka u prvostupanjskim sudovima iznosi 3,7 godina, što znači da novinar u tom periodu funkcionira pod konstantnim pravnim pritiskom i troškovima odvjetničke obrane.
Prijetnje i napadi: statistika i slučajevi
HND (Hrvatsko novinarsko društvo) vodilo je evidenciju prijetnji novinarima u 2024. U periodu od siječnja do rujna, zabilježeno je:
- 23 verbalne ili pisane prijetnje novinarima, od kojih su 8 prijavljene policiji
- 4 slučaja fizičke agresije ili uznemiravanja na terenu
- 11 slučajeva ometanja novinara pri obavljanju profesionalnih aktivnosti od strane javnih institucija
Posebno je zabilježen porast online uznemiravanja, posebno prema novinarima koji izvještavaju o osjetljivim temama poput korupcije, organiziranog kriminala i imigracije.
Ekonomski pritisci i oglašivačka moć
Jedan od manje vidljivih, ali sustavno važnih oblika pritiska na slobodu medija jest selektivna raspodjela državnog i javnog oglašavanja. Javna poduzeća i institucije često kanaliziraju oglasne prihode prema medijima koji su skloni vladajućim strukturama, dok kritičkim medijima implicitno ili eksplicitno uskraćuju oglasne budžete.
Ovaj mehanizam posebno pogađa lokalne medije koji su financijski ranjiviji i čija opstojnost može ovisiti o jednom ili dva velika oglašivača — koji se, u manjim sredinama, često poklapaju s lokalnom vlašću.
Pozitivni pomaci: što je učinjeno?
Nije sve u negativnom znaku. U 2024. godini Hrvatska je implementirala EU Direktivu o SLAPP zaštiti, koja novinarima pruža određenu procesnu zaštitu od zloupotrebe sudskih postupaka. Fond za pluralizam i raznolikost elektroničkih medija nastavlja financirati neovisne medije, iako kritičari upozoravaju na nedovoljno transparentne kriterije raspodjele.
Što traže novinari?
Iz razgovora s desecima novinara i urednika, identificirali smo ključne mjere koje bi poboljšale stanje slobode tiska u Hrvatskoj:
- Učinkovitija primjena SLAPP zaštite i brža sudska rješavanja u medijskim sporovima
- Transparentni kriteriji za raspodjelu državnog oglašavanja i javnih PR budžeta
- Jači zakonodavni okvir za transparentnost vlasništva medija
- Bolja zakonodavna zaštita novinara pri pristupu informacijama javnog karaktera
- Psihosocijalna podrška novinarima koji su žrtve online uznemiravanja